Afrička kuga svinja je izuzetno zarazna bolest koja se širi kako direktnim kontaktom životinja, tako i indirektno, putem insekata, kontaminiranih predmeta, vozila, proizvoda, hrane, kao i kretanjem ljudi. Upravo zbog brojnih načina prenosa ove bolesti, veliki značaj u njenom suzbijanju imaju sami farmeri koji mogu preduzeti niz preventivnih mjera kako bi se rizik od širenja zaraze smanjio. 

Dodatno obezbijediti objekte za držanje životinja

Objekat mora biti ograđen sa kontrolisanim ulazom. Na ulazima treba postaviti dezobarijere za vozila i ljude, koje se redovno održavaju. Ukoliko je moguće napraviti duple ograde radi sprečavanja direktnog kontakta svinja koje su puštene sa divljim svinjama i ostalim životinjama (psi,mačke,druge domaće i divlje životinje). 

Koristiti hranu iz provjerenih izvora

Svinje ne traba hraniti svježom travom, sijenom, niti žitom prikupljenim sa površina koje se nalaze u zonama zaraze. U pojedinim područjima praksa je da vlasnici koji uzgajaju svinje za vlastite potrebe, iste hrane i različitim šumskim plodovima, što je neprihvatljivo. Divlje svinje su primarni prenosnik ove bolesti i svaki dodir sa kontaminiranom hranom ili površinama po kojima se kretala zaražena životinja, predstavlja direktan izvor zaraze. Žito bi prije upotrebe trebalo odstojati najmanje dva mjeseca da bi virus nestao. 

Ne hraniti životinje ostacima hrane

U zamrznutom mesu virus ostaje aktivan i do tri godine, a u termički neobrađenim svinjskim proizvodima kao što je suho meso i do 400 dana. Kuhinjski otpad često se baca u pomije kojima se hrane svinje, što predstavlja rizik od zaraze. Neophodno je ostatke hrane odlagati u isključivo za to predviđene, zatvorene kante za otpatke. 

Ograničiti ulazak ljudi i vozila na farme

Nakon divljih životinja, čovjek je drugi najveći prenosnik afričke kuge svinja. Vlasnici životinja često iz radoznalosti i straha odlaze na susjedne farme kako bi se raspitali o njihovom trenutnom stanju, te na taj način na svojoj odjeći i obući mogu prenijeti virus. Potrebno je ograničiti ulaske trećih lica na imanja, izuzev službenih lica. 

Koristiti posebnu odjeću, obuću i alat

U objektima u kojima se drže svinje neophodna je primjena pojačanih higijenskih mjera, presvlačenje odjeće i obuće pri ulasku i izlasku iz prostora u kojima se drže svinje, pranje i dezinfekcija ruku, te dezinfekcija obuće na ulazu u prostore u kojima se drže svinje. Takođe, pribor, alat i oprema koji se koriste na farmi, ne trebaju se iznositi i ponovo unositi u objekte u kojima borave životinje. 

Adekvatno zbrinjavati otpad porijeklom sa farme

Odvoz krutog gnoja i otpadnih voda sa farme na kojoj se drže svinje i njegovo nepropisno odlaganje, u slučaju postojanja virusa na istoj, može dovesti do ubrzanog širenja virusa u okolini. Neophodno je osigurati pravilno zbrinjavanje otpada. 

Preventivne mjere u lovu

Vlasnici objekata koji drže svinje trebaju izbjegavati kretanje po šumi, kao i učestvovanje u lovu. Na trasi kretanja zaražene divlje svinje virus ostaje aktivan i do dva mjeseca, te se kretanjem po toj lokaciji virus direktno na obući može unijeti u domaćinstvo ili farmu. U slučaju uočavanja divljih svinja koje pokazuju znakove bolesti, neuobičajeno ponašanje ili u slučaju pronalaska uginule svinje, potrebno je odmah obavijestiti nadležnog veterinara, bez približavanja i kontakta sa životinjom ili trupom.