Dana 28.02.2024. godine na snagu je stupio Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti („Službeni list Bosne i Hercegovine“, broj 13/24). Jedan o kontrolnih organa za provođenje tog Zakona je i Republička uprava za inspekcijske poslove.
Imajući u vidu činjenicu da kontrolu nefinansijskog sektora vrši ovaj organ, i to obveznike taksativno nabrojane u članu 93. Zakona, a u vezi sa članom 5. Zakona, koristimo priliku da najavimo neposredni inspekcijski nadzor u narednom periodu.
Predmetnim Zakonom su detaljno propisane obaveze adresata za provođenje zakona, a zakonski koncept je baziran na adekvatnoj procjeni rizika i upravljanju rizikom.
Obveznici iz člana 5. ovog zakona su dužni da preduzimaju mjere, radnje i postupke za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje prije, u toku i nakon obavljanja transakcije ili uspostavljanja i trajanja poslovnog odnosa.
Mjere, radnje i postupci člana obuhvataju:
a) izradu procjene rizika od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti;
b) uspostavljanje politika, procedura, kontrole i postupaka;
c) praćenje sprovođenja politika, kontrola i postupaka iz tačke b) ovog stava i njihovo unapređivanje po potrebi;
d) preduzimanje pojačanih mjera za upravljanje rizicima i ublažavanje rizika tamo gdje je identifikovan viši nivo rizika;
e) preduzimanje pojednostavljenih mjera za upravljanje rizicima i otklanjanje rizika tamo gdje je identifikovan niži nivo rizika;
f) identifikaciju i praćenje klijenta na način i pod uslovima određenim ovim zakonom;
g) dostavljanje informacija, podataka i dokumentacije Finansijsko obavještajnom odjelu pri Državnoj Agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) o transakcijama, sredstvima i licima (u daljem tekstu: FOO);
h) određivanje ovlašćenog lica i njegovog zamjenika da u ime obveznika izvršava obaveze iz ovog zakona, te obezbjeđivanje uslova za njihov rad;
i) redovno stručno obrazovanje, osposobljavanje i usavršavanje zaposlenih;
j) obezbjeđivanje redovne unutrašnje kontrole i unutrašnje i spoljne revizije izvršavanja obaveza iz ovog zakona;
k) izradu i redovno ažuriranje liste indikatora za identifikaciju sumnjivih transakcija, klijenata ili stranaka;
l) vođenje evidencija i čuvanje i zaštita podataka;
m) izvršavanje drugih mjera i radnji na osnovu ovog zakona i podzakonskih akata donesenih na osnovu ovog zakona.
Obveznik iz člana 5. Zakona je dužan da sačini odgovarajuće politike i procedure kojima će, radi efikasnog upravljanja rizikom od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, obuhvatiti mjere definisane u ovom članu (član 9. Zakona). Politike i procedure moraju biti srazmjerne prirodi i veličini obveznika i moraju biti odobrene od najvišeg organa nadzora, upravljanja, odnosno rukovođenja obveznika u skladu sa statutom. Detaljne odredbe o uspostavljanju politika, procedura i kontrolnih postupaka su sadržane u članu 56. Zakona.
Odredbom člana 10. je propisana obaveza procjene rizika pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje kako bi se identifikovao, procijenio, razumio i smanjio rizik od pranja novca, finansiranja terorističkih aktivnosti i finansiranja širenja oružja za masovno uništenje, uzimajući u obzir faktore rizika koji se odnose na:
a) klijente;
b) države ili geografska područja;
c) proizvode, usluge ili transakcije;
d) kanale distribucije.
Procjena rizika mora biti dokumentovana i srazmjerna veličini obveznika, vrsti, obimu i složenosti njegovog poslovanja, a obveznik je dužan da dokumentaciju vezanu za procjenu rizika, najmanje jednom godišnje ažurira i dostavi nadležnom nadzornom organu iz člana 93. ovog zakona (u konkretnom slučaju inspektoru Republičke uprave za inspekcijske poslove).
Sledeća obaveza se odnosi na imenovanje ovlašćenog lica i jednog ili više zamjenika ovlašćenog lica, s ciljem dostavljanja informacija FOO – u. Ovlašćeno lice obavezno prisustvuje prilikom obavljanja neposrednog nadzora, direktno komunicira sa predstavnicima nadzornih organa i pruža im svu neophodnu pomoć za nesmetano vršenje neposrednog nadzora. Uslovi za ovlaštena lica i zamjenike su propisani odredbama čl. 48 – 51, 53. i 54. Zakona.
Odredbama čl. 57. i 58. Zakona su propisane obaveze na sačinjavanju liste indikatora za prepoznavanje sumnjivih transakcija odnosno sredstava i klijenata u vezi s kojima postoje razlozi za sumnju na pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti i finansiranje širenja oružja za masovno uništenje i dopunjavaju je na osnovu informacija koje su im dostupne o novim trendovima i tipologijama pranja novca i finansiranja terorizma. U slučaju izmijenjenih okolnosti u poslovanju obveznika, ako su one važne za primjenu ovog zakona, obveznik je dužan da sačini dopunu liste indikatora. Listu indikatora i dopune liste obveznik je dužan da dostavi FOO-u i nadzornom organu u roku od 30 dana od dana sačinjavanja. Odredbama člana 58. Zakona je propisana obaveza definisanja postupka nezavisnog i anonimnog prijavljivanja kršenja odredaba Zakona i na osnovu njega donesenih podzakonskih akata unutar obveznika.
Značajna obaveza je uspostavljanje i vođenje evidencija, vrste evidencija, kao i saržaj istih, što je regulisano čl. 59. do 61. Zakona.
Obveznik iz člana 5. ovog zakona dužan je da obezbijedi da se radnje i mjere za sprečavanje i otkrivanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, u istom obimu sprovode i u njegovim poslovnim jedinicama i podređenim društvima pravnog lica u njegovom većinskom vlasništvu, bez obzira na to da li je njihovo mjesto poslovanja u BiH ili u stranoj državi, što je razrađeno odredbama člana 52. Zakona. Takođe, obveznik iz člana 5. ovog zakona dužan je da, u okviru redovnih aktivnosti koje preduzima radi efikasnog upravljanja rizikom od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i širenja oružja za masovno uništenje, uspostavi unutrašnju kontrolu obavljanja poslova sprečavanja i otkrivanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti i širenja oružja za masovno uništenje primjerenu veličini i prirodi posla obveznika. Dakle, najmanje jedanput godišnje, obezbijediti nezavisnu internu i spoljnu reviziju procjene adekvatnosti, pouzdanosti i efikasnosti sistema upravljanja rizikom od pranja novca i finansiranja terorizma i širenja oružja za masovno uništenje, koja može biti sastavni dio propisane spoljne revizije, kada obveznik ili nadzorni organ obveznika procijeni da je, imajući u vidu veličinu i prirodu posla, potrebno da postoji nezavisna unutrašnja i spoljna revizija iz ovog stava, a obavezno kada zakon ili podzakonski akti kojima se uređuje djelatnost obveznika propisuju obavezu postojanja unutrašnje i spoljne revizije (član 55. Zakona).
Obveznici iz člana 5. Zakona dužni su da uspostave odgovarajuće fizičke, organizacione i tehničke mjere i postupke za čuvanje podataka i dokumentacije koje dostave FOO – u ili ih prime od FOO-a kojim će ih zaštititi od gubitka ili uništenja i od nedozvoljenog pristupa, nedozvoljene promjene, nedozvoljenog objavljivanja, uvida od neovlašćenog lica i svake druge zloupotrebe. U cilju provođenja naprijed navedenog, obveznik je dužan da sačini odgovarajuće interne akte i procedure za sprovođenje koje moraju biti odobrene od najvišeg rukovodstva obveznika i kojim će, srazmjerno prirodi i veličini obveznika, definisati odgovarajuće fizičke, organizacione i tehničke mjere i postupke čuvanja podataka i dokumentacije (član 89. Zakona).
Ovom prilikom naročito skrećemo pažnju na odredbe člana 41. Zakona kojima je propisana zabrana primanja gotovog novca ukoliko plaćanje za robe ili vršenje usluga prelazi iznos od 30.000 KM. Ograničenje plaćanja gotovinom primjenjuje se i kada se plaćanje obavlja u nekoliko povezanih transakcija gotovinom i njena ukupna vrijednost prelazi 30.000 KM. Lica koja obavljaju djelatnost prodaje robe, nepokretnosti ili vršenja usluga, primiće plaćanje od kupaca na svoj transakcijski račun. Na isti način se postupa i u slučajevima primanja i odobravanja pozajmica. Kada kupoprodajni ugovor o prometu nekretnina uključuje transakciju ili transakcije odnosno sredstva u novčanoj vrijednosti od 30.000 KM ili više ili ekvivalent vrijednosti u stranoj valuti, osim ako nije drugačije regulisano drugim zakonom, svaka transakcija mora biti obavljena putem bankovnog naloga za plaćanje ili bankovnog transfera. Pravna lica i preduzetnici koji su registrovani za obavljanje djelatnosti trgovine plovilima, vozilima i letjelicama ne smiju od klijenta ili trećeg lica primiti gotov novac za njihovo plaćanje ako prelazi iznos od 30.000 KM.
U konačnici, predmentim Zakonom su propisane i prekršajne odredbe za nepoštovanje istih, a kreću se u rasponima od 5.000. do 20.000 KM, od 20.000 KM do 80.000 KM, 50.000 KM do 200.000 KM za pravno lice u zavisnosti od vrste prekršaja, dok su za odgovorna lica propisane novčane kazne u od 1.000 KM do 5.000 KM, 3.000 KM do 10.000 KM, od 5.000 KM do 20.000 KM, u zavisnosti od vrste prekršaja. Za nepoštovanje odredaba ovog Zakona su propisane i novčane kazne u iznosu od 2.000 KM do 10.000 KM za fizičko lice koje obavlja samostalnu djelatnost.
Imajući u vidu kakav rizik od pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti dolazi iz sektora prometa nekretninama, u nastavku se nalazi link na kojem se može pronaći Vodič za trgovce nekretninama o mjerama sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
Takođe, na linku u nastavku se nalaze informativni dokumenti koji sadrže pregled obaveza za trgovce nekretninama, motornim vozilima, plemenitim metalima i dragim kamenjem, računovođe revizore i poreske savjetnike. Predmetno izlaganje o aktivnostima Republičke uprave za inspekcijse poslove na sprovođenju Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti sadrži taksativno nabrojane obaveze subjekata nadzora, zbog čega je potrebno da svi adresati na koje se predmetni Zakon odnosi uzmu aktivno učešće u provođenju zakonskih odredbi, kako smo uspostavili odgovarajući sistem procjene i upravljanja rizikom u oblasti sprečavanja pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
